Hrvatski
English
Deutsch
ČeštinaOtok Žirje
Zemljopis
Otok Žirje jedini je trajno naseljeni pučinski otok među šibenskim otocima. Smješten je jugozapadno od Šibenika na udaljenosti od 22 km, površine je svega 15 km². Od važnijih obližnjih mjesta treba spomenuti i nacionalni park Kornati od kojeg je otok Žirje također udaljen 20-ak kilometara.
Obala mu je razvedena, s brojnim okolnim otočićima, grebenima i hridima. Čine je i 29 uvala od kojih su značajnije uvale Muna, Koromašna, Mikavica, Pečenja, Tratinska, Velika i Mala Nozdra, Kabal i Stupica, od kojih je posljednja opasna za sidrenje po jugu. Sam otok čine sedimentne stijene, najčešće građene od vapnenca. Proizvodnja vapna nekoć je otočanima uz poljoprivredu i ribarstvo bila glavna gospodarska djelatnost. Vegetacija otoka sastoji se uglavnom od guste makije i brojnih ljekovitih i aromatičnih biljaka, a u središtu otoka nalaze se poljoprivredna zemljišta na kojima lokalno stanovništvo uzgaja masline, vinovu lozu, smokve, bademe i šljive. U prošlosti je otok vjerojatno bio prekriven i gustim šumama hrasta crnike, na što upućuje sadašnji naziv Žirje. Fauna je osiromašena zbog utjecaja čovjeka, no riblji je svijet izuzetno bogat, a prati ga i bogatstvo rakova i koralja.
Na otoku se nalazi 8 prirodnih spilja i jama. Najviši vrh je Kapić (131 m).
Klima
Klima je izrazito mediteranska. Ljeta su topla i pretežno suha, temperature su relativno visoke. Zime su umjerene ili blage. Prosječna godišnja temperatura je 15,6 °C. Godišnje padne oko 760 mm padalina.
Stanovništvo
Populacija stanovništva otoka je u padu, osobito mlađeg dijela populacije. Posljednji službeni zapisi iz 2011. godine bilježe 103 stanovnika od kojih nisu svi stalni stanovnici. U ljetnim mjesecima se broj stanovnika nekoliko puta poveća.
Povijest i kulturna baština
Zbog svog položaja otok je od davnine imao stratešku ulogu te je stoga bizantski car Justinijan I. Veliki (527. – 565.) još u 6. stoljeću podigao utvrdu Gradinu i Gušternu. Danas su utvrde djelomično sačuvane i registrirane su kao kulturne bašine. Darovnicom kralja Petra Krešimira IV. otok se od 1059. nalazio u posjedu benediktinskog samostana. Na početku Domovinskog rata otok je imao bitnu ulogu u obrani Šibenika kada je Hrvatska vojska preuzela nadzor nad topničkom jedinicom obalnog topništva JNA.
Na otoku se nalazi župna crkva sv. Marije sagrađena 1480. godine te četiri crkvice i kapele. Neposredno uz Žirje, između uvala Mune i Koromašne, nalazi se značajno podmorsko arheološko nalazište koje je jedno od 8 kavezom zaštićenih podmorskih nalazišta u Hrvatskoj. U njemu se čuvaju brojne antičke amfore koje datiraju iz 2. stoljeća pr. Kr. Muzej je moguće vidjeti u organizaciji ronilačkog kluba.
Poseban dan je blagdan Velike Gospe (15. kolovoza) koji lokalno stanovništvo obilježava svečanom povorkom nošenja kipa kroz selo.
Dolazak
S kopnom je otok povezan trajektnom i katamaranskom linijom koja u sezoni (1.6. – 30. 9.) vozi dva puta dnevno, dok izvan sezone jednom. Navodimo plovidbeni red – Jadrolinija i plovidbeni red katamaranske linije. Kartu za trajekt potrebno je kupiti na kiosku Jadrolinije koji se nalazi neposredno kod mjesta ukrcaja. Karta za katamaran se kupuje na samom katamaranu. Plovidba trajektom traje sat i četrdeset minuta, a katamaranom sat i petnaest minuta.
Ponuda i aktivnosti
Žirje je idealan otok za one koji žele odmor u potpunoj tišini, daleko od užurbane svakodnevice. Kod domaćina možete kušati domaće proizvode, npr. maslinovo ulje, rakiju i vino. Prema Vašoj želji, domaćini Vas mogu odvesti na ribolov, podučiti Vas pripremanju ribe ili to napraviti za Vas. Na Žirju možete unajmiti bicikl i provesti aktivan odmor vozeći se po biciklističkoj stazi dugoj 22 km. Na otoku možete uživati u jedrenju, ronjenju, ribolovu, planinarenju po žirajskim vrhovima, domaćoj hrani (na otoku se nalazi 5 restorana) ili iskoristiti vrijeme kupajući se i sunčajući.
